Istorijska prošlost najdužeg planinskog venca u Srbiji

Nedavno je izašla iz štampe knjiga „Podrinjsko-valjevske planine”, prof. dr Milorada Vasovića, neumornog istraživača ogromne energije, istrajnosti, širokog opusa znanja...

Nedavno je izašla iz štampe knjiga „Podrinjsko-valjevske planine”, prof. dr Milorada Vasovića, neumornog istraživača ogromne energije, istrajnosti, širokog opusa znanja, posvećenog nauci, kako u mladosti tako i danas, sa izuzetnim darom za posmatranje, sa sposobnošću za širinu shvatanja prostora, pojava i procesa koje izučava.

Monografija „Podrinjsko-valjevske planine” predstavlja kompleksnu, sadržajnu, interesantnu i aplikativnu naučnu studiju, u kojoj je autor na samo njemu svojstven način, slikovito, lepim književnim jezikom, prikazao ovaj deo Srbije, čime se svrstao u najkompetentnije naslednike velikana geografske nauke (jedini je jugoslovenski geograf kome je dodeljena Velika povelja SGD za svekoliki rad).

Luksuzno opremljena i bogato ilustrovana, monografija se sastoji od 500 strana teksta, četiri geografske karte, brojnih skica i 150 fotografija. Najbolju ocenu ovog rada dao je poznati i priznati stručnjak prof. dr Radenko Lazarević.

U kompoziciji knjige izdvajaju se sledeće celine: Geografski položaj i prostranstvo; Priroda Podrinjsko-valjevskih planina i njihove podgorine; Stanovništvo; Privredni život; Gradska naselja i Posebni deo s prikazom svake od 10 planina ponaosob.

Kako monografija ima regionalno-geografska obeležja, autor se više zadržao na prikazu glavnih crta reljefa, ali je znalački ukazao na uticaj reljefa na druge pojave u prostoru. Ograničio je proučavano područje, argumentovano dokazao da Podrinjsko-valjevske planine čine najdužu prirodnu granicu u Srbiji, dugu 117 km, sa Rudnikom 142 km, koja se proteže od Drine do Jasenice u Šumadiji. Reljef se odlikuje pitominom površi, kanjonskim dolinama i krasom u Valjevskom kraju.

Autor je znalački, numerički dokumentovano dokazao da ovde vlada umereno vlažna i blaga klima (na osnovu dugogodišnjeg proučavanja i narodnih zapažanja), da severoistočne strane planina dobijaju nešto više padavina od naspramnih strana (naročito u opštini Mionica), gde ima 16,6 m3/dan vode, što je znatno više od proseka u Srbiji.

Posebno je autor posvetio pažnju vodoprivrednim problemima Valjeva, Kosjerića i njihove okoline, procenjujući da bi severoistočne strane planina u budućnosti mogle da budu „fabrike vode Kolubarskog basena i šireg prostora”.

U poglavlju „Stanovništvo” prof. Vasović ukazuje da je prostor Podrinjsko-valjevskih planina oduvek bio arena malih i velikih pokreta stanovništva, menjanja staništa i značajnih istorijskih događaja i daje podatke o najstarijoj naseljenosti ovog prostora, koji je privlačio ljude blagom klimom, rudnim blagom, šumama (78.555 ha), pašnjacima i livadama (33.500 ha), izvorima, vodotocima, brojnom divljači.

Seoska naselja su razređenog tipa. Autor ukazuje na uzroke migracionih kretanja, probleme prirodnog priraštaja u naseljima, iščezavanju brojnih manjih naselja, staračkim domaćinstvima.

U poglavlju „Privredni život” autor iznosi podatke o najznačajnijim privrednim granama: stočarstvu, voćarstvu, šumarstvu, preradi drveta, saobraćaju, industriji, kao i razvoju turizma (letnjeg, zimskog i lovnog). Primer uspešne revitalizacije suvoborskih sela daje na primeru Koštunića. Autor predlaže niz mera za brže privredno oživljavanje proučavanog područja.

U „Posebnom delu” monografije dati su prikazi deset planina pojedinačno: Rajac, Suvobor, Maljen, Povlen, Jablanik, Medvednik, Sokolske planine, Jagodnja, Boranja i Gučevo.

Da zaključimo - prof. Vasović je u ovom originalnom delu, prikazao prirodu i njeno bogatstvo, lepote, stanovništvo, privredni život, saobraćaj, naselja, kao i istorijsku prošlost najdužeg planinskog venca u Srbiji. Do sada je to prva i jedina monografija ovog dela Srbije. Autor je u njoj prikupio i obradio toliko vrednih naučnih podataka i činjenica, što do sada nije pošlo za rukom nijednom našem ili stranom poznavaocu ovih planina. Zbog svega toga svaki rad, planiran na polju regionalno-geografskih i svih drugih istraživanja ovih prostora, nemoguće je zamisliti bez oslanjanja na naučna istraživanja i rezultate vrsnog stručnjaka prof. Vasovića, te zato knjigu toplo preporučujemo čitaocima različitih profila.

Nadajmo se da će nas autor ove vredne knjige uskoro iznenaditi još nekom ovako naučno vrednom knjigom.

Istorijska prošlost najdužeg planinskog venca u Srbiji | Kolubara-staging